sr
Books
Juval Noa Harari

Neksus

Pisac globalnog bestselera Sapijens

Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog doba do veštačke inteligencije.

Priče su nas spajale. Knjige su širile naše ideje i mitologije. Internet nam je obećao beskrajno znanje. Algoritmi su počeli da saznaju naše tajne — a zatim da nas okreću jedne protiv drugih. Šta će dalje uraditi veštačka inteligencija?

Harari sagledava ljudsku istoriju da bi razmotrio kako je protok informacija oblikovao nas i naš svet. Vodeći nas od kamenog doba, preko kanonizacije Biblije, lova na veštice, staljinizma i nacizma, pa do obnove populizma danas, autor traži da razmislimo o složenim odnosima između informacija i istine, birokratije i mitologije, razuma i moći, i istražuje kako su se razni društveni i politički sistemi u istoriji služili informacijama da bi postigli svoje ciljeve, bili oni dobri ili loši, a kako će to činiti veštačka inteligencija.

Neksus je uzbudljiva priča o tome kako smo stigli do ovog trenutka i o odlukama koje moramo hitno da donesemo ako hoćemo da opstanemo i napredujemo.

„Suočeni s lavinom knjiga koje se bave perspektivama veštačke inteligencije u budućnosti, čitaoci bi dobro postupili ako bi počeli upravo od ove.“
— Kirkus Reviews

„Važno i nezaobilazno štivo koje se pojavilo u pravi čas, jer se naš opstanak je ostavljen na milost i nemilost informacijama.“
— Booklist

„Koristan i preko potreban udžbenik za savremenog čoveka.“
— New York Times

„Hipnotišuće štivo.“
— Guardian

„Veliki mislilac našeg doba.“
— Times
702 printed pages
Original publication
2024
Publisher
Laguna
Translator
Tatjana Bižić
Have you already read it? How did you like it?
👍👎

Impressions

  • Darko Filipovicshared an impression2 months ago
    👍Worth reading
    🔮Hidden Depths
    💡Learnt A Lot

Quotes

  • Vladan Radojičićhas quotedlast month
    Samo, moć nije isto što i razum, i čovečanstvo je posle stotinu hiljada otkrića, izuma i osvajanja sateralo sebe u egzistencijalnu krizu. Na ivici smo ekološkog kolapsa, do čega smo doveli zloupotrebom svoje moći
  • Mihajlohas quoted18 hours ago
    Zbog toga je 1939. sklopio pakt s Hitlerom i pustio Nemačku da osvoji Poljsku i veliki deo zapadne Evrope, dok je SSSR napao ili otuđio od sebe gotovo sve svoje susede. Sovjeti su 1939–1940. napali i zauzeli istočni deo Poljske, pripojili SSSR-u Estoniju, Litvaniju i Letoniju i osvojili delove Finske i Rumunije. Zato su Finska i Rumunija, koje su kao neutralne zemlje mogle da budu odbojnici na bokovima SSSR-a, postali nepomirljivi neprijatelji Sovjeta. Čak i u proleće 1941. godine Staljin je i dalje odbijao da preventivno sklopi savez s Britanijom i nije povukao nikakav potez da osujeti naciste u osvajanju Jugoslavije i Grčke, čime je izgubio i poslednje potencijalne saveznike na evropskom kontinentu.
  • Mihajlohas quoted18 hours ago
    A šta se dešava ako sam vođa proneveri državna sredstva ili napravi katastrofalne političke greške? Vođi niko ne sme da se suprotstavi, a vođa prepušten vlastitoj inicijativi, budući da je ljudsko biće, može da odbije da prizna svoje greške. Umesto toga će verovatno krivicu za sve probleme pripisati „inostranim neprijateljima“, „unutrašnjim izdajnicima“ ili „korumpiranim potčinjenima“ i zahtevaće još više vlasti da bi mogao navodne počinitelje da dovede u red

On the bookshelves

fb2epub
Drag & drop your files (not more than 5 at once)